Snimke predavanja "U potrazi za smislom znanosti"

U filozofiji prirode svaki je kraj nužno povratak na početak mišljenja, pa je i naše završno predavanje poziv na nova promišljanja.
To je ujedno i prilika za rezimiranje najvažnijih zaključaka do kojih smo došli razmišljajući o temeljima i granicama prirodnih znanosti.
Prateći Nietzscheovu analogiju o tri preobrazbe uma - u devu, lava i dijete - bacamo pogled na put traženja koji smo do sada prešli te na zadatke i perspektive koje nam se time otvaraju.


Dvadeseto predavanje: "Otvoreni zaključak"

Nakon bavljenja nizom specifičnih tema koje su nas uvele u kritičko ocjenjivanje fizikalnih teorija i temeljnih pojmova prirodnih znanosti, u novom susretu nastojimo zauzeti općenitu perspektivu te dati kritičku ocjenu čovjekovih stremljenja prema spoznaji. Drugim riječima, bavimo se jednim od najtemeljnijih i najaktualnijih pitanja: do kuda smo došli u spoznaji Prirode i kakve se zapreke nalaze pred nama. Kako bismo se pokušali približiti odgovoru na ovo pitanje ukratko ćemo kritički promotriti doprinose mitološkog mišljenja, filozofije te prirodnih znanosti iz historijske perspektive, te se prisjetiti nekih zaključaka do kojih smo došli u ranijim diskusijama.


Devetnaesto predavanje: "O granicama ljudskog znanja"


Kritički ćemo promišljati temelje formalizma kvantne fizike i njegova ograničenja, te diskutirati problem mjerenja i Schrödingerovu mačku nastojeći pokazati da su principi i logika kvantnih pojava zapravo mnogo bogatiji i dublji nego formalizam koji ih želi izraziti.


Osamnaesto predavanje: "O kvatnom pogledu na stvarnost", 3. dio

Nakon što smo prošli puta diskutirali principe skokovitog karaktera pojava na fundamentalnoj razini, komplementarnosti između mogućnosti lokalizacije te valne prirode i unutarnje neodređenosti materije, danas nastavljamo dalje s diskutiranjem opisa pojava putem vjerojatnosti i nemogućnosti odvajanja pojedinih dijelova u kvantnim sustavima.


Sedamnaesto predavanje: "O kvatnom pogledu na stvarnost", 2. dio

S kvantnom fizikom smo se sporadično susretali već u ranijim predavanjima, diskutirajući njezine posljedice po razumijevanje različitih temeljnih pitanja, no ovoga puta diskusiji o kvantnoj fizici pristupamo sistematično i od temelja. Nastojat ćemo pokazati da kvantna fizika nije samo fascinantna po sebi već, još važnije, zahtijeva od nas da odbacimo uvriježen način razmišljanja i pristup stvarnosti.


Šesneasto predavanje: "O kvatnom pogledu na stvarnost", 1. dio

Ove subote nastavljamo razmišljati o odnosu teorije i eksperimenta te nužnim ograničenjima eksperimenta kao metode provjere teorije. Uzimajući primjere različitih eksperimenata diskutirat ćemo skrivene slojeve teorije koji se pretpostavljaju u eksperimentu, kao i nedokazane filozofske pretpostavke. Tako ćemo nastojati dalje demonstrirati da je odnos teorije mnogo složeniji i teži od pukog provjeravanja teorije eksperimentom kao pretpostavljenim nezavisnim arbitrom - budući da eksperiment nužno u sebi sadržava nizove teorijskih pretpostavki. Osim toga diskutirat ćemo zašto je, poznati i naoko logični, Popperov kriterij po kojem je teorija znanstvena ukoliko daje predviđanja koja se mogu opovrgnuti opažanjem, zapravo višestruko problematičan i nedostatan.


Petnaesto predavanje: "O teoriji i eksperimentu", 2. dio

 U ovom susretu "U potrazi za smislom znanosti" raspravljamo o teoriji i eksperimentu, kao i njihovom odnosu. Rapravljamo o razlikama između opažanja i eksperimenata, te uzrocima zbog kojih je eksperiment u pravom smislu riječi postao dijelom istraživanja Prirode tek nakon renesanse. Usprkos velike važnosti i nezamislivosti suvremene znanosti bez eksperimenta, bilo bi pogrešno zanemariti sva suštinska ograničenja eksperimenta kao metode, zbog kojih je eksperiment ovisan o teoriji, jednako kao i teorija o eksperimentu. Na tom tragu kritički analiziramo uobičajeno shvaćanje po kojem je eksperiment nezavisni princip provjere teorije koji je u stanju da je poput suca potvrdi ili odbaci. Diskutiramo i o tome zašto niti jedan kvantitativni eksperiment po sebi ne može dovesti do potpune istine. Razmišljat ćemo i o postojanju skrivenih slojeva teorije u svakom eksperimentu, te promišljati nedostatke i probleme upotrebe tzv. principa falsifikacije znanstvenih teorija.


Četrnaesto predavanje: "O teoriji i eksperimentu", 1. dio

Kada pojam materije nastojimo opisati matematički dolazimo da poznatih fizikalnih pojmova mase i energije.
No što oni zapravo znače i koji je njihov smisao? Da bi se približili odgovoru na to pitanje promotrit ćemo ukratko proces njihovog razvijanja u svakodnevnom životu i znanosti. Taj proces zapoćinje u simbolićkom preslikavanju između obilježja čovjeka i Prirode, a dovodi do opće teorije relativnosti i kvantne fizike. Vidjet cemo da pojmovi mase i energije s jedne strane pokušavaju kvantitativno iskazati mjeru materije i njezina svojstva prilikom transformacija njezinih oblika, te da je čitav razvoj suvremene fizike zapravo proizašao iz ispitivanja njihovih obilježja i međusobnog odnosa. No problem mase i energije je i danas daleko od toga da bude riješen i slijeđenje njegovog traga vjerojatno će dovesti do novih fundamentalnih shvaćanja u budućnosti.


Trinaesto predavanje: "O masi i energiji"

U našem novom filozofskom susretu bavimo se pitanjima strukture materije. U tom pogledu nas zanimaju dva temeljna pitanja:
1) je li materija neprekinuta u svojoj strukturi? i 2) postoje li najmanje nedjeljive jedinice materije?
Pokazat cemo da, makar su ta dva pitanja usko povezana, odgovor na prvo pitanje ne podrazumijeva i odgovor na drugo pitanje. Drugim riječima, makar je razvoj znanosti doveo do ideja o atomima, elektronima i kvarkovima, pitanje o tome jesu li oni sastavljeni od elementarnijih struktura i danas je otvoreno. Osvrnut ćemo se pritom i na povijest atomske teorije u staroj Grčkoj i Indiji, te se upustiti u razmatranje pitanja o tome postoje li stvarno atomi i jesu li današnje tzv. “Elementarne cestice” fizike realno postojeći objekti ili samo teorijske konstrukcije.


Dvanaesto predavanje: "O strukturi materije"

Nakon kraćeg predaha ovu subotu u 17h nastavljamo s pokušajima približavanja spoznaji beskonačnosti. Obuhvaćajući zaključke naših dosadašnjih diskusija, slijedimo Aristotela, Spinozu i Hegela u povlačenju temeljne razlike izmedu prvo aktualnog i potencijalnog beskonačnog, koje se razvija u pojam razlike između lošeg i pravog beskonačnog.
Nakon toga diskutiramo ograničenja prirodnih znanosti u pogledu spoznaje prave beskonačnosti, te konačno raspravljamo o smislu i statusu različitih oblika beskonačnosti koje se pojavljuju u fizici.


Jedanaesto predavanje: "O beskonačnosti", 4. dio

U nastavku druženja s beskonačnošću započinjemo diskutirati o pojmu beskonačnosti u matematici. Beskonačnost se u matematici neminovno pojavljuje već kada je dan najelementarniji pojam broja, te se nastavlja ukazivati u raznim oblicima duž matematičkog teritorija. Građevina je matematike nezamisliva bez pojma beskonačnosti no upravo on, iako njezin temelj, izmiče definiciji i njezinim pravilima, neprestano ukazujući na nešto više.
Upravo tamo gdje prestaju matematičke konstrukcije i definicije započinje mišljenje i potraga za smislom znanosti.


Deseto predavanje: "O beskonačnosti", 3. dio

Nakon što smo prošli puta diskutirali pokušaj shvaćanja beskonačnog kod najistaknutijih mislioca europske tradicije, nastavljamo s prikazom beskonačnosti u tradicijama Indije i Kine - gdje je pojam beskonačnosti upravo dominantno shvaćen kao temelj svekolikog postojanja, kao i ispravnog življenja pojedinca.
Nakon toga, usmjeravamo se na problem prikaza beskonačnosti u matematici, započinjući s kritičkim mišljenjem o beskonačnosti različitih tipova brojeva i njihovih odnosa.


Deveto predavanje: "O beskonačnosti", 2. dio

Što je beskonačnost, postoji li beskonačnost u Prirodi i kako se beskonačnost može predstaviti - pitanja su o kojimo ćemo misliti i diskutirati ove subote. Iako je beskonačnost pojam bez kojega su matematika i suvremena znanost nezamislive, razumijevanje i definicija toga što beskonačnost zapravo jest u potpunosti im je nedostupno - štoviše nadilazi njihove okvire. Naša će zadaća zato biti da se kritičkim mišljenjem i razmatranjem povijesne tradicije bavljenja pitanjem beskonačnosti približimo njegovom razumijevanju.


Osmo predavanje: "O beskonačnosti", 1. dio

Jesu li zbivanja u svijetu nasumična ili su unaprijed određena, mogu li se sva događanja predvidjeti unaprijed ili je na temeljnoj razini sve slučajnost? Navedena pitanja nas navode na poznati problem – posjeduje li čovjek slobodnu volju ili je posve određen okolnostima? Da bismo se pokušali suočiti s ovim pitanjima, prvo ćemo se usmjeriti na razmišljanje o tome što je zapravo nasumičnost i kako se ona pokušava prikazati u prirodnim znanostima putem vjerojatnosti, te što je to određenost. Uzimajući u obzir rezultate ovih razmišljanja, kao i suvremene uvide fizike, nastojat ćemo pokazati da odgovori na ova pitanja nisu toliko jednostavni ni jednostrani kao što bi se moglo očekivati.


Sedmo predavanje: "O sudbini i slučajnosti"

Svatko je čuo i računao nešto u vezi sa silama, no vrlo se rijetko govori o tome što taj pojam zapravo znači. Razmišljat ćemo i o Newtonovim zakonima te ukazati na neke temeljne paradokse koji su sadržani u njima. Osim toga, govorit ćemo i zašto je pojam sile u suvremenoj fizici odbačen i zašto se ne bi trebao koristiti prilikom razmišljanja o Prirodi. Nakon toga ćemo diskutirati viši i napredniji pojam polja, ali ukazati i na neka njegova trenutna ograničenja.


Šesto predavanje: "O sili i polju"

Raspravljat ćemo o tome što je, zapravo, prirodni zakon i kako to da pojave u prirodi slijede matematičke pravilnosti? Govorit ćemo o porijeklu prirodnih zakona, njihovoj moći i odgovoriti na pitanje mogu li se oni prekršiti.


Peto predavanje: "Pojam prirodnog zakona"

Nakon što smo prošli puta promotrili stav Heraklitove i Parmenidove škole, ovaj put proučavamo misli Lao Tzea po tom pitanju. Kako bismo se pokušali približiti odgovoru na pitanje o statusu promjene, promatramo status pojma gibanja u Aristotelovoj, klasičnoj i kvantnoj fizici. Pokazujemo da je kvantna fizika od presudne važnosti za ovo pitanje i da otvoreno favorizira jednu od alternativa. Na kraju, diskutirat ćemo o tome kako se možemo približiti razumijevanju ideje apsolutnog bića kod Heraklita, Lao Tzea i Hegela, kao jedinstva koje se ostvaruje kroz razliku i onoga što ostaje postojano u promjeni cijelog svijeta.


Četvrto predavanje: "Promjene i gibanja" - 2. dio

U novom predavanju ciklusa "U potrazi za smislom znanosti" bavimo se problemom promjene i gibanja. Pokušavamo odgovoriti na pitanja što su promjena i gibanje, te kako se ovi pojmovi matematički prikazuju i koriste u fizici, razmatramo zašto se može reći da je promjena temeljno svojstvo čitave opažene prirode, diskutiramo o paradoksu sadržanom u pojmu trenutne brzine, te o paradoksima sadržanima u pojmu gibanja. Konačno, govorimo i o proturječnostima koje su sadržane i u pojmu promjene te načine na koji se one mogu pokušati riješiti. Na kraju prikazujemo dvije alternative za rješenje problema promjene: onu Parmenidove i Heraklitove škole, te pokazujemo u kojoj su mjeri one aktualne i danas.


Treće predavanje: "Promjene i gibanja" - 1. dio

U našem drugom predavanju iz ciklusa "U potrazi za smislom znanosti" bavit ćemo se smislom prostora i vremena. Što su prostor i vrijeme? Jesu li konačni ili beskonačni? Jesu li prostor i vrijeme samo iluzije ili stvarno postoje? Možemo li uopće spoznati što oni jesu ili moramo zauvijek ostati u neznanju? Kakvi su prostor i vrijeme klasične fizike? Čemu nas o smislu prostora i vremena uče specijalna teorija relativnosti i opća teorija relativnosti?


Drugo predavanje: "Prostor i vrijeme"

Drugi dio prvog predavanja: pitanja i odgovori.


Prvo predavanje: "Kako spoznati stvarnost?" - Pitanja i odgovori

U prvom uvodnom predavanju iz ciklusa "U potrazi za smislom znanosti" naslova "Kako spoznati stvarnost?" bavit ćemo se pitanjima opisa zbilje, temeljnom razlikom psihe i materijalnog svijeta, predmetima psihologije, fizike i filozofije, ukazivati na važnost postavljanja pitanja i kritičkog mišljenja, te zakoračiti na potragu za smislom znanosti. Svi koji žele misliti i postavljaju pitanja su dobrodošli.


Profile

Snimke predavanja "U potrazi za smislom znanosti"

Nadolazeća događanja